Moja košarica
Nema proizvoda

Jeste li znali?

Da tijekom života u krevetu u prosjeku spavamo čak 23 godine ili 8516 dana.

Da je tinejdžerima potrebno oko 10 sati spavanja, baš kao i maloj djeci. U starijoj životnoj dobi, nakon 65. godine, dovoljno je šest sati, dok je u razdoblju između 25. i 55. godine za većinu ljudi optimalno da si svakodnevno omoguće oko osam sati kvalitetnog sna. 

Da je 1964. godine Toimi Soini u Finskoj postavio rekord u nespavanju u trajanju od 11 dana ili točnije 276 sati. Rekord je uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda, ali je iz nje maknut 1989. godine. Zaključeno je, naime, da bi ovakve informacije mogle ohrabriti ljude i potaknuti ih da sudjeluju na natjecanjima koja mogu imati kobne posljedice za njihovo zdravlje.

Da je količina sna potrebna za oporavak tijela individualna. Nekim je ljudima dovoljno malo sna, kao što je to bilo, primjerice, Napoleonu koji je spavao 4 do 5 sati, ili Leonardu da Vinciju, koji je svojih sat i pol sna noću još i rascjepkao, spavajući 15 minuta svaka 4 sata. Mnogima pak, poput Goethea, nije dovoljno čak ni 12 sati.

Da je, prema procjenama australske organizacije NRMA (National Roads and Motorists Association), upravo umor uzrokovan nedostatkom sna, uzročnik jedne od šest fatalnih prometnih nesreća, a interesantno je da broj nesreća u Kanadi opada zimi, s pomicanjem sata unatrag, tj. s dobivanjem još jednog sata za spavanje.

Da 33%ljudi spava uvijek na desnoj strani, 20% na lijevoj, a 13%malo na jednoj, malo na drugoj, dok 20% spavača spava na trbuhu, a 11% na leđima.

Da je ženama u prosjeku potrebnije sat vremena više sna nego muškarcima jer inače postaju depresivne i razdražljive.

Da se normalno vrijeme čovjeku potrebno da utone u san kreće između 10 i 15 minuta. Takav tempo signalizira da je čovjek dovoljno umoran da bez teškoća utone u san, ali ne i da je premoren. S druge strane, onaj kome to uspije u prvih pet minuta, definitivno treba razmisliti o promjeni stila života, jer mu i organizam i tijelo poručuju da su iscrpljeni.